in

Lauc: Najteži dio pandemije tek nas čeka

ČLAN Znanstvenog savjeta vlade prof. dr. Gordan Lauc za HRT je dao intervjuu u kojem je govorio o stanju s koronavirusom u Hrvatskoj. 

Kaže kako je situacija s brojem zaraženih prilično dramatična. 

“U Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj u ovom trenutku je doista jako velik broj zaraženih. Moja osobna procjena je da je u Zagrebu najmanje 5%, a vjerojatno i više, ljudi aktivno zaraženo. To znači da je situacija doista dramatična i da svi sada moramo biti maksimalno odgovorni i paziti da se ne zarazimo, ali i da ne zarazimo druge, jer je puno ljudi infektivno, a da to niti ne znaju. No noć je najmračnija pred samu zoru, a kod nas već vidimo naznake da se izlaz iz tunela nazire”, rekao je Lauc dodavši kako se ipak vide prve jasne naznake promjene trenda i usporavanja širenja pandemije. 

Kaže kako je to posebno jasno u Zagrebu gdje dnevni broj slučajeva ne raste već tjedan dana. “No ne smijemo zaboraviti da porast broja hospitaliziranih i umrlih ljudi kasni dva do tri tjedna za brojem novozaraženih, tako da ćemo u Hrvatskoj nažalost sljedećih nekoliko tjedana imati sve veće brojeve teško bolesnih i umrlih ljudi”, rekao je Lauc. 

Komentirao je zatvaranja i policijske satove širem Europe te što se točno njima dobiva. 

“Virus se širi tako što s jednog čovjeka prijeđe na drugog. Bez kontakta među ljudima nema širenja virusa. Sve vlade u Europi donose mjere kojima pokušavaju smanjiti te kontakte. U nekim zemljama radi se o dobro promišljenim i odmjerenim mjerama, dok se u nekim drugim zemljama radi o paničnim reakcijama”, rekao je Lauc dodavši kako u Hrvatskoj imamo dobro odmjerenu politiku prilagodbe mjera stvarnom stanju. 

“To se najbolje oslikava u činjenici da unatoč tome što je Hrvatska čitavo ljeto imala jedne od najblažih mjera u Europi mi danas imamo značajno manje zaraženih ljudi na milijun stanovnika no recimo Češka, Belgija ili Slovenija”, zaključuje Lauc. 

Pronalazak cjepiva? 

Lauc je govorio o mutaciji virusa te potencijalnom pronalasku cjepiva. 

“Kao i svi drugi virusi i SARS-CoV-2 mutira i mijenja se. No, srećom, mijenja se dosta sporije od primjerice gripe, a i ima značajno manji glikanski štit od HIV-a. Cjepiva za SARS-CoV-2 su praktično već razvijena i samo se čekaju formalna odobrenja regulatornih tijela. Mi ćemo gotovo sigurno do kraja godine imati registrirana cjepiva, no to ne znači da će ona postati i univerzalno dostupna. Kao zemlja članica EU mi smo tu u jako dobroj poziciji i među prvima ćemo dobiti doze cjepiva, no one će biti prvenstveno namijenjene zdravstvenim djelatnicima i za neke druge ključne kategorije stanovništva. Široku dostupnost cjepiva ne možemo očekivati prije kasnog proljeća 2021.”, rekao je Lauc, a komentirao je i proizvodnju Oxfordskog cjepiva koje je navodno već proizvedeno u milijardu doza. 

“Ne znam koliko je doza pojedinog cjepiva već proizvedeno, no sumnjam da se radi o milijardu doza. To mi se čini logistički dosta nerealno. Ako je doista već proizveden velik broj doza, to samo znači da proizvođač ima dovoljno dokaza da je cjepivo učinkovito i sigurno. Ako cijepite 30.000 ljudi i ne vidite puno nuspojava, možete biti dosta uvjereni da je cjepivo sigurno. Negativni učinci cjepiva morali bi biti vidljivi nakon što ga isprobate na tolikom broju ljudi”, rekao je Lauc. 

“Ovaj virus se jako brzo širi”

Lauc navodi kako je važno s koliko virusa osoba dođe u kontakt. 

“Ovaj virus se jako brzo širi i lako je moguće da će značajan dio populacije doći s njime u kontakt tijekom ove zime. No iznimno je važno da se to ne dogodi odjednom jer to onda zdravstveni sustav naprosto ne bi mogao podnijeti. Isto tako, iznimno je važno s koliko virusa dođete u kontakt. Čini se da kontakt s malim brojem virusnih čestica često ne uzrokuje bolest, dok oni koji dođu u kontakt s velikim brojem virusa puno češće razvijaju teške simptome bolesti. Primjerice, zdravstveni radnici su tu posebice izloženi te ih nesrazmjerno puno obolijeva pa čak i umire. Neki znanstvenici misle da je kontakt s malim brojem virusa čak i koristan jer nam pruža priliku da razvijemo imunitet i budemo spremniji ako slučajno dođemo u kontakt s više virusa”, kaže. 

Hoće li zdravstveni sustav izdržati? 

Lauc kaže kako se trenutno čini da sustav može podnijeti pritisak pandemije, ali da to jako ovisi o tome kako ćemo se ponašati u nadolazećim tjednima. 

“Ljudi koji su danas zaraženi će se razboljeti i eventualno završiti u bolnici za 10 do 15 dana. Dakle, broj novo hospitaliziranih i umrlih ljudi će sigurno značajno rasti još najmanje dva tjedna. O tome kako ćemo se ponašati sljedećih dana ovisi hoće li broj hospitalizacija rasti i dalje. Ako se rast nastavi, doista postoji mogućnost da neće biti mjesta u bolnicama za sve one koji se razbole. Najteži dio pandemije tek čeka u sljedećim mjesecima. Srećom, ovo zapravo i nije tako strašna pandemija što se samog virusa tiče, jer se vrlo lako moglo dogoditi da dođe neki dosta smrtonosniji no što je ovaj. Nadam se da ćemo naučiti neke pouke i početi više ulagati u borbu protiv naših stvarnih neprijatelja, a to su patogene bakterije i virusi, a ne u oružja za borbu protiv drugih ljudi”, rekao je Lauc za HRT

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?