in

Trump, predsjednik čiji je mandat obilježilo mnoštvo skandala

AMERIČKI predsjednik Donald Trump ispisao je neobično poglavlje u povijesti Sjedinjenih Država gazeći norme, provocirajući i neumorno tvitajući.

Izabran na valu gnjeva i podjela među Amerikancima, on ih je za vrijeme svojeg mandata još produbio.

U četiri godine Amerikanci su, neki oduševljeno, neki zapanjeno ili sa zebnjom, pratili show predsjednika koji nije imao nikakvih obzira.

Ujedno simptom i poticatelj strahova u zemlji, Trump je znao doprijeti do one Amerike koja se osjeća zaboravljenom, ali je sustavno odbijao preuzeti ulogu ujedinitelja nacije. I to u tolikoj mjeri da su predsjednički izbori u utorak zapravo referendum o njegovu liku i neviđenu stilu vladanja.

Više nego bilo što drugo tijekom njegova mandata, pandemija covida-19, koja je u zemlji odnijela više od 230.000 života, razotkrila je taj stav. Ironično se odnosio prema nošenju zaštitnih maski, videći u tome izraz “političke korektnosti”, što ismijava u svakoj prilici.

Napadao je Anthonyja Faucija, najcjenjenijeg imunologa u zemlji, koji je prije njega surađivao s još petoricom američkih predsjednika i koji je neumoran glas razuma i znanosti.

Umanjivao je prijetnju po zdravlje glumeći Supermana nakon što se i sam zarazio, iskoristivši priliku, kada je završio u bolnici, da pokaže i svoju empatičnu stranu.

Mandat obilježen skandalima

Skretanje u krajnost autoritarnosti i gospodarski krah koje su neki najavljivali 8. studenoga 2016., kada je na veliko iznenađenje izabran, nisu se dogodili.

Američke institucije, često loše vođene, pokazale su svoju otpornost i mnogobrojni pokazatelji, poput rasta zaposlenosti, bili su prije razornih posljedica koronavirusa kontinuirano dobri. 

Ali u mandatu prepunom skandala, koji je u očitoj opreci s onim njegova demokratskog prethodnika Baracka Obame, on je degradirao predsjedničku dužnost, napadao suce, zastupnike i dužnosnike i potpirivao rasne napetosti.

Izvan granica loše se odnosio prema američkim saveznicima, pokazao je zabrinjavajuću fasciniranost autoritarnim vođama, od Vladimira Putina do Kim Jong-una, i zadao je težak udarac borbi s klimatskim promjenama.

Zabavljam se

Igrač, hvalisavac, populist bez kompleksa, slavodobitna držanja, koji, po pronicavoj ocjeni pisca Philipa Rotha, koristi “rječnik od 77 riječi”, predmet je neizmjernog obožavanja, ali i neizmjernih kritika.

Kao 45. američki predsjednik ostat će upamćen i po pokretanju procedure opoziva u Kongresu, mrlji koju će biti teško izbrisati.

“Show se zove ‘Trump’ i posvuda je rasprodan. Zabavljam se izvodeći ga i zabavljat ću se i dalje.”

Ta izjava, izvučena iz intervjua koji je građevinski magnat dao za Playboy 1990., mogla je biti i od jučer. I može se odnositi na sve dane koje je proveo na čelu prve svjetske sile.

Talentirani govornik, milijarder intrigantne frizure, uspio se pozicionirati kao glasnogovornik Amerike zaboravljenih i jadnih, kako je s prijezirom primijetila njegova demokratska protukandidatkinja na predsjedničkim izborima 2016. Hillary Clinton.

Dokazavši da ima dobar nos za politiku, znao je iskoristiti tjeskobe jedne Amerike, većinski bijele i postarije, koja se osjeća prezrena od elita na istočnoj obali i holivudskih zvijezda na zapadnoj.

Pinokio

Velik ljubitelj hamburgera i dijetne Coca Cole, koji je stekao solidnu popularnost u američkim obiteljima zahvaljujući reality showu “Pripravnik”, čvrsto se drži jednostavnog pravila: biti u fokusu pod svaku cijenu.

Prijezir prema znanosti, aproksimacije, neistine: njegove izjave primorale su “fact-checkere” Washington Posta da stvore novu kategoriju: “Pinokio bez dna”, za netočne ili obmanjujuće tvrdnje koje je ponovio više od 20 puta.

Iz slavnog zapadnog krila Bijele kuće bivši poslovni čovjek nije propustio u svakoj prilici produbiti jaz između dviju Amerika, crvene republikanske i plave demokratske.

Za razliku od Abrahama Lincolna, koji je 1861. apelirao na razum, on je neumorno igrao na kartu strahova. Pa je tako od same objave kandidature 2015. “upozoravao na ilegalne migrante silovatelje”. Predstavljajući se, tijekom kampanje 2020., kao jedini jamac “zakona i reda” u odnosu na “radikalnu ljevicu”, odlučnu da Sjedinjene Države pretvori u drugu Venezuelu.

U zemlji koja ipak voli trenutke nacionalnog jedinstva, ma kako kratkotrajne, on je jako rijetko znao ili želio pronaći riječi kojima bi zacijelo rane, čak i nakon prirodnih katastrofa i krvoprolića.

Revno prateći Fox News, žestokim je napadima na medije, koje smatra “nepoštenima”, “korumpiranima” i “neprijateljima naroda”, dodatno okretao jedan dio zemlje protiv drugog.

Treba napomenuti da je bivši vlasnik licence za Miss Universe jedini predsjednik u povijesti čija popularnost nikada nije dosegla 50 posto za vrijeme njegova mandata.

Rušilački talent

Njegovi protivnici kao i kritičari slažu se u jednome: Donald Trump je zaista ispunio dio svojih predizbornih obećanja.

Odbacio je niz međunarodnih sporazuma koji su teškom mukom dogovoreni, na prvom mjestu Pariški sporazum o klimi, koji su potpisale gotovo sve zemlje na planetu u cilju ograničenja globalnog zagrijavanja.

No njegova vjernost obećanjima odrazila se ponajprije u razgradnji i rušenju.

Kad je riječ o njegovim inicijativama, bilanca je puno tanja. To se najbolje vidi na primjeru iranskog nuklearnog sporazuma: poderao je sporazum koji je dogovorio njegov prethodnik i povećao pritisak na Teheran, otišavši tako daleko da je čak dao ubiti moćnog iranskog generala Kasima Sulejmanija, ali nikada nije iznio pravu strategiju.

Veliki mirovni plan za Bliski istok, povjeren njegovu zetu i savjetniku Jaredu Kushneru, nije još zaživio u praksi. Može, međutim, tvrditi da je protresao regiju posredovanjem u normalizaciji odnosa između Izraela i triju arapskih zemalja: Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Sudana.

Eliminacija vođe Islamske države Abua Bakra al-Bagdadija tijekom američke operacije u Siriji ostat će neosporno upisana kao velik uspjeh njegova mandata.

No njegov najveći i najsmjeliji potez, za koji je otvoreno priželjkivao Nobelovu nagradu za mir, nije polučio očekivani rezultat. 

Dva samita sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom, zagrljaji i iskazi naklonosti tijekom povijesnog posjeta demilitariziranoj zoni, kemija i divna pisma bili su uzalud. Sjevernokorejski režim nije popustio u pogledu denuklearizacije.

U složenoj i promjenjivoj geopolitici 21. stoljeća Donald Trump imao je na piku Justina Trudeaua, Emmanuela Macrona, Angelu Merkel i Theresu May.

Najoštrije upozorenje nisu mu uputili njegovi politički protivnici, nego šef Pentagona Jim Mattis. U pisanoj ostavci taj general podsjetio ga je na jednostavno pravilo diplomacije: “Prema saveznicima treba se odnositi s poštovanjem.”

Nezreo nacionalist

U neviđenom političkom scenariju koji konzervativci nisu predvidjeli Donald Trump je pokorio Republikansku stranku koja ga je u početku podcjenjivala, čak ignorirala.

Republikanski zastupnici izražavali su s vremena na vrijeme nezadovoljstvo. Na primjer u vezi njegova neobično pomirljivog stajališta prema Vladimiru Putinu u Helsinkiju, u vezi njegove reakcije na ubojstvo novinara Jamala Khashoggija koje su počinili saudijski agenti ili kada je nakon sukoba antirasista i neonacista u Charlottesvilleu izjavio za obje strane da su to “jako dobri ljudi”.

Ali općenito su bili jedinstveni. Na veliku žalost nekoliko disidentskih glasova, poput bivšeg senatora Johna McCaina, koji je, prije svoje smrti u kolovozu 2018., upozorio na njegov “nezreli i lažni nacionalizam”.

Donald Trump uvijek funkcionira po jednostavnom načelu: ili ste za ili protiv njega, nema između.

Bivši šef FBI-ja James Comey, nemilosrdno smijenjen, napisao je u svojim memoarima da je Trump podvrgavao svoje suradnike kodeksu lojalnosti kakav je vidio kod mafijaških bossova na početku svoje tužiteljske karijere.

Izdržljiv do kraja

Donald Trump rođen je u Queensu u New Yorku i završio je vojnu školu. Studirao je ekonomiju nakon čega se pridružio obiteljskom biznisu. Rat u Vijetnamu izbjegao je iz zdravstvenih razloga, što je mnogima bilo sumnjivo.

Suprotno od mita o sebi koji je izgradio, bogatstvo nije stekao sam. Nakon Drugog svjetskog rata njegov otac Fred Trump, potomak njemačkog imigranta, izgradio je carstvo u New Yorku gradeći kuće za srednju klasu u radničkim četvrtima. 

Donald Trump preuzeo je tvrtku 70-ih godina uz solidan očev financijski vjetar u leđa, odnosno “sasvim mali zajam” od milijun dolara, kako je kazao tijekom kampanje 2016.

Premda se uvijek hvalio svojim poslovnim uspjesima, Trump Organization, obiteljska tvrtka sa sjedištem u Trumpovu tornju na Petoj aveniji, imala je uspona i padova. A njegovu složenu mrežu nekretnina i golf igrališta u SAD-u i inozemstvu okružuje velik misterij jer ne želi objaviti svoje porezne prijave, dok njegovim prethodnicima to nije bio nikakav problem. 

Kad je New York Times u ljeto 2020. otkrio da je 2016. platio samo 750 dolara saveznog poreza na dohodak i da su mnoge njegove aktivnosti nagomilale gubitke, slika uspješnog poduzetnika pretrpjela je još jedan udarac.

Otac petero djece koje je dobio s tri žene, deset puta djed, Donald Trump rado u javnosti hvali svoju suprugu Melaniju, bivšu manekenku koju smatra “veličanstvenom prvom damom”. 

No otkrića o njegovim navodnim izvanbračnim vezama, posebice s pornoglumicom Stormy Daniels, i optužbe za spolne napade ne poklapaju se s njegovim zagovaranjem obiteljskih vrijednosti prilikom svakog susreta s evangeličkim kršćanima. 

Svoju voljenu kćer Ivanku, koja je postala njegovom “savjetnicom u Bijeloj kući, često sluša.

Oslanjajući se na uski obiteljski krug, ali i svoj “instinkt” koji često ističe, Donald Trump, čiju se propast već puno puta najavljivalo, preživio je sve skandale. Kao da ga se, što ih je više, još manje ne dotiču.