in

Ani odbili da bude njegovatelj sestri u kolicima zbog tri riječi koje fale u Zakonu

“OSOBA s invaliditetom”, to su tri ključne riječi koje nedostaju u Zakonu o socijalnoj skrbi zbog kojih Ana Radić (34) s otoka Brača, koja se skrbi o svojoj nepokretnoj sestri Duški (30), ne može dobiti status njegovatelja. U Centru za socijalnu skrb, koji odobrava ili odbija dodjelu statusa njegovatelja, Ani su ga odbili izdati pod obrazloženjem da njena sestra nije maloljetna (jer u Zakonu o socijalnoj skrbi stoji da se status dodjeljuje za brigu o djeci s invaliditetom).

O svojoj sestri počela se skrbiti nakon što je njihova majka teško oboljela od karcinoma i više se nije mogla skrbiti o kćeri koja ništa ne može sama te joj je za sve potrebna pomoć. Majka je 2014. dobila status roditelja njegovatelja za kćer Dušku (više ga nema jer se umirovila nakon bolesti), koja je i tad već bila punoljetna. CZSS odbija taj status dati Ani pod obrazloženjem da njena sestra nije dijete.

Istovremeno se, prema riječima odvjetnika Damira Jelušića, koji zastupa Anu Radić, u nekim slučajevima braći ili sestrama dodjeljivao status njegovatelja za brigu o punoljetnim članovima obitelji.

Ana Radić za Index je odlučila ispričati borbu koju sa sustavom vodi već nekoliko godina. Posljednji udarac stigao je ovog ljeta kad im je Upravni sud u Splitu odbio tužbeni zahtjev da se poništi rješenje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od 11. veljače 2019. godine, kojim joj se odbija pravo na status njegovatelja.

“Majka je oboljela od karcinoma i više se ne može brinuti za sestru”

“Moja sestra Duška je do 23 godine života normalno radila, živjela, bila je zdrava i pokretna, no sve se promijenilo kad je stradala u prometu kao pješak. Na nju je naletio automobil i ona je od te nesreće invalid. Kako je bila u teškom stanju, naša je mama 2014. godine dobila status roditelja njegovatelja. U međuvremenu se mama razboljela, dobila je karcinom i ja sam preuzela brigu o sestri. Čim je izglasano da njegovatelj može postati i drugi član obitelji, ja sam se prijavila za dodjelu istog i tri godine se borimo da dobijem status”, započela je priču Ana Radić.

Međutim, svi su je redom odbili.

“Odvjetnik mi je rekao da postoje slučajevi gdje je sestra dobila status za brata, ima niz takvih slučajeva i ja sigurno ne bih ni tražila status da znam da to nije moguće. Sestra bez mene ne može obaviti nijednu aktivnost, uz to što je u invalidskim kolicima, nepokretna, još ima i epilepsiju, samo uz moju pomoć može do WC-a. Prvi put sam poslala zahtjev za odobrenjem statusa njegovatelja (jer mama to više nije) prije dvije godine u CZSS na Braču. Oni su zaključili da mi Ministarstvo to neće odobriti jer je sestra punoljetna pa su me odbili. Nisu htjeli ni pričati sa mnom, samo su rekli da neću dobiti”, istaknula je.

Navodi kako je sestra morala stalno ići na terapije u Krapinske Toplice pa su novcem od odštete za njenu nesreću kupili stan u tom mjestu i promijenili prebivalište. Ponovno su, kaže, podnijeli zahtjev za dodjelu statusa njegovatelja, ovaj put u CZSS-u u Zaboku.

CZSS Brač joj odbio dati status: “Nisu ispunjene predstavke Zakona”

“Ni to nam nije uspjelo, i oni su nas odbili. Vratili smo se na Brač i sad, kako više nema pravo na terapeuta osim 20 puta godišnje, sestri sama plaćam terapeuta na Braču, a sat terapije je od 200 do 250 kuna i status njegovatelja bi nam pomogao da plaćamo sve što treba”, kazala je Ana Radić za Index.

Kontaktirali smo Centar za socijalnu skrb Brač-Supetar, iz kojeg nam je stigao odgovor da je CZSS svojim rješenjem od 11. veljače 2019. godine odbio zahtjev Ane Radić za priznavanjem statusa njegovatelja njene sestre Dušanke Radić zato što nisu bile ispunjene pretpostavke iz Zakona o socijalnoj skrbi.

“Naime, Dušanka Radić je osoba s invaliditetom i po toj osnovi bi se takav status mogao priznati, ali nisu bili ispunjeni drugi uvjeti koji proizlaze iz Zakona. Naime, Dušanka Radić je u trenutku podnošenja zahtjeva njene sestre bila punoljetna osoba s invaliditetom, a ne dijete u smislu članka 64. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi, tako da Ana Radić ne ulazi u krug osoba kojima Zakon o socijalnoj skrbi propisuje mogućnost priznavanja prava na status njegovatelja”, stoji u odgovoru CZSS-a Brač.

Odbijena žalba

Navode kako je protiv njihovog rješenja Ana Radić podnijela žalbu tadašnjem Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je, kao tijelo drugog stupnja, svojim rješenjem od 27. kolovoza 2019. godine odbilo žalbu kao neosnovanu.

“Protiv drugostupanjskog rješenja Ana Radić je podnijela tužbu Upravnom sudu kojim je tražila poništenje rješenja tadašnjem Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od 11. veljače 2019. godine. Upravni sud u Splitu je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice presudom od 20. siječnja. 2020. godine. Majka Dušanke Radić, gospođa Tea Radić, je koristila pravo na status roditelja njegovatelja, sve dok nije otišla u mirovinu. U međuvremenu je gospođa Dušanka Radić promijenila mjesto prebivališta tako da više nije u nadležnosti ovog Centra”, stoji u odgovoru v.d. ravnatelja CZSS-a Brač-Supetar Petra Matijaševića.  

Upit smo poslali i na CZSS Zabok.

“Upućujemo Vas na čl. 64. st 1. Zakona o socijalnoj skrbi te članak 4. točka 6 istoga Zakona, kojim je propisano tko može ostvariti status njegovatelja radi njege djeteta. Član obitelji ne može ostvariti pravo na status njegovatelja ako se radi o  odrasloj osobi, a ne djetetu. Ovakav općeniti odgovor dostavljamo iz razloga što je Centar dužan štititi privatnost korisnika”, stoji u odgovoru Ljerke Tuđa-Družinec iz CZSS-a Zabok.

Problem – u Zakonu nedostaju tri riječi “osoba s invaliditetom”

Inače, Članak 64. stavak 1 Zakona o socijalnoj skrbi, na koji se pozivaju oba Centra za socijalnu skrb, kaže: “Iznimno kad su roditelji djeteta s teškoćama u razvoju umrli ili nijedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu se ne brine, ili živi s djetetom, ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, status njegovatelja može se priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.”

Iako se u Zakonu ne navodi da pravo mogu imati i članovi obitelji za drugog člana obitelji s invaliditetom, koji je punoljetan, vlada je bila dala preporuke da se i u takvim slučajevima odobri status njegovatelja.

Tako je u lipnju ove godine na stranici vlade objavljeno: “Pravo na status njegovatelja se priznaje jednom od članova obitelji s kojim dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom živi u obiteljskoj zajednici, u slučajevima kada su roditelji djeteta s teškoćama u razvoju umrli ili nijedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu se ne brine, ili živi s djetetom, ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja.”

Suzana Došen Rešetar iz Sjene, udruge za osobe s invaliditetom, godinama se bori da se u Zakon o socijalnoj skrbi uvede i definicija “osoba s invaliditetom”.

Udruga Sjena, koja se bori za izmjene Zakona: Od 2017. čekamo na izmjene

“Našoj udruzi je još 2017. obećamo iz Ministarstva socijalne politike da će se ići u izmjene Zakona o socijalnoj skrbi te da će se svakako uvesti i definicija osobe s invaliditetom, kako se isto ne bi odnosilo samo na djecu s invaliditetom. Znate, svako dijete s invaliditetom odraste, i kad postane punoljetno i dalje mu je jednako tako potrebna pomoć njegovatelja. No još uvijek se nije išlo u izmjene Zakona, na koje čekamo preko tri godine”, kazala je za Index Suzana Došen Rešetar.

Razgovarali smo i s odvjetnikom Damirom Jelušićem, koji zastupa Anu Radić i koji nam je kazao da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izdaje rješenje o odobrenju dodjele statusa njegovatelja te kako u Hrvatskoj vlada neujednačena praksa kod dodjele tog statusa.

“Ministarstvo je 2017. u jednom slučaju priznalo pravo na status njegovatelja bratu koji je bio punoljetan, sudovi različito presuđuju. Imam i takve presude u Zagrebu, u kojima je također status njegovatelja dobio brat za brata. Sudovi tumače različito zakon, ovisno od predmeta do predmeta. Problem je što je u Zakonu o socijalnoj skrbi ispuštena definicija da i osoba s invaliditetom ima pravo na status njegovatelja, ne samo maloljetna osoba, i zato sudovi različito tumače zakon”, kazao je za Index Jelušić.

Kontaktirali smo i Anku Slonjšak, pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, koja za Index potvrdila da se u Hrvatskoj odvija neujednačena praksa što se tiče dodjele statusa njegovatelja za punoljetne osobe s invaliditetom.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom: Imamo neujednačenu praksu

“Neujednačena praksa se događa zato što pravo dobiju samo oni koji su pokretanjem upravnog spora prošli cijeli, to znači duži pravni put do Upravnog suda pa su temeljem odluke suda pojedinačno ostvarili to pravo, ali to znači da drugi po automatizmu ne ostvaruju to pravo jer zakon nije slijedio odluke upravnih sudova. Nakon prvih presuda upravnog suda zakonskim izmjenama je došlo tek do proširivanja ovog prava na bračne/izvanbračne/životne partnere, ali ne primjerice na braću, sestre ili duge članove obitelji. Mi smo uputili još 2015. Ustavnom sudu RH prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o socijalnoj skrbi upravo u dijelu koji se odnosi na krug osoba koje mogu ostvariti pravo na status njegovatelja, smatrajući da se radi o diskriminaciji osoba po dobi i obiteljskom statusu”, istaknula je za Index pravobraniteljica Slonjšak.

Navodi i kako je Ured održao više sastanaka s Ministarstvom nadležnim za socijalnu politiku kako bi ukazao na nužnost kvalitetnijih zakonskih rješenja, kao i primjene i provedbe donesenih sudskih presuda upravnih sudova u pojedinačnim slučajevima.

U Zakon o socijalnoj skrbi nije uvršten pojam “odrasla osoba s invaliditetom”, kod ostvarivanja prava na osobu koja će dobiti status njegovatelja, ali je vlada, dodaje Slonjšak, dala naputak (o čemu smo pisali iznad).

“Naputak vlade nema zakonske odredbe”

Naputak, dodaje Slonjšak, nema snagu zakonske odredbe i tako ozbiljna pitanja se ne mogu rješavati napucima, a naputak pogotovo ne može biti osnova za priznavanje prava. S druge strane, ističe kako se otvara pitanje različitog razumijevanja naputaka od strane onih koji su ovlašteni provoditi upravni postupak za priznavanje ovog prava.

“Vlada je samo potvrdila, odnosno citirala ono što u Zakonu piše, odnosno da član obitelji može dobiti status samo pod uvjetom da je osoba s invaliditetom ranije imala roditelja koji je bio na statusu pa kad on ne može ili umre drugi član obitelji može dobiti status. Međutim, kada se prvi put za status obrati član obitelji odrasle osobe, neće dobiti status, osim ako je supružnik. Svi drugi su prisiljeni svoje pravo ostvarivati dužim putem, preko upravnih sudova koji presuđuju u korist člana obitelji pa tek po odluci suda Ministarstvo. Nerazumljivo je zbog čega nakon više presuda upravnih sudova u korist drugih članova obitelji do sada nije došlo do izmjene odredbi u tom smislu. Osim toga, kriza izazvana pandemijom covida-19 ukazala je u kolikoj mjeri odredbe zakona koje uređuju ovo pravo ne odražavaju njegovu pravu svrhu, a to je da spriječimo institucionalizaciju i da osiguramo kvalitetniju brigu o osobama s najtežim oblicima invaliditeta u krugu obitelji”, istaknula je Slonjšak za Index.

Slonjšak: Ne možemo kriviti centre

Centri za socijalnu skrb obvezni su, navodi, primjenjivati odredbe Zakona o socijalnoj skrbi u svakom pojedinačnom slučaju pa ih po ovom pitanju, dodaje, ne možemo smatrati krivcima za ovo stanje.

“Obzirom da za svako rješenje prethodno prije donošenja treba ishoditi suglasnost Ministarstva, za očekivati je da i pozitivno rješenje CZSS-a ne bi bilo odobreno za konačno donošenje. Smatramo da je nužno i jedino ispravno hitno mijenjati odredbe Zakona koje se odnose na ostvarivanje ovoga prava jer ne vidimo niti jedan opravdani razlog zbog kojega to već nije učinjeno”, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Upit smo poslali i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, iz kojeg nam nije stigao odgovor na ovu temu, baš kao ni na pitanje zašto Ana Radić ne može dobiti status njegovatelja. Glasnogovornik Filip Dujmović nam je u telefonskom razgovoru rekao da će nam na pitanja odgovoriti Centar za socijalnu skrb te da Ministarstvo ne može odgovoriti na upit.