in

Antarktiku je u tri mjeseca pogodilo 30.000 potresa

VIŠE od 30.000 potresa pogodilo je Antarktiku od kraja kolovoza, prema sveučilištu Čile, što predstavlja skok seizmičkih aktivnosti koji intrigira znanstvenike koji proučavaju udaljeni, snježni kontinent.

Znanstvenici čileanskog sveučilišnog Nacionalnog seizmološkog centra kažu da su mali potresi te jedan snažniji jakosti 6 registrirani u tjesnacu Bransfieldu, stotinjak kilometara širokom prolazu između otočja Južni Shetland i Antarktičkog poluotoka.

Česti potresi

Nekoliko tektonskih ploča i mikroploča dodiruju se u tjesnacu što rezultira čestim potresima, no protekla tri mjeseca bila su neuobičajena, objavio je centar.

“Većina seizmičkih aktivnosti koncentrirana je na početku slijeda, uglavnom tijekom rujna, s više od tisuću potresa dnevno”, objavio je centar.

Potresi su postali toliko česti da se sami tjesnac, koji se nekoć širio tempom od 7 ili 8 milimetara godišnje sada širi 15 centimetara godišnje, kaže centar.

“Radi se o dvadeseterostrukom povećanju, što sugerira da se upravo ove minute Južni šetlandski otoci odvajaju brže od Antarktičkog poluotoka”, kaže ravnatelj centra Sergio Barrientos.

Nije jasno kako potresi utječu na led

Poluotok je jedno od mjesta na Zemlji koja se najbrže zagrijavaju i znanstvenici pomno prate utjecaj klimatskih promjena na njegove ledenjake i sante leda.

No, klimatski znanstvenik Raul Cordero sa sveučilišta Santiago kaže da nije jasno kako potresi utječu na led u tom području.

“Nema dokaza da ova vrsta seizmičkih aktivnosti ima značajni utjecaj na stabilnost polarnog ledenog pokrova”, dodaje Cordero.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?