in

Neočekivana posljedica koronakrize: Porastao broj Hrvata koji su za uvođenje eura

U JEKU koronakrize u Hrvatskoj je porasla podrška građana uvođenju eura, pokazuje istraživanje Eurobarometra koje je objavila Hrvatska narodna banka. 

Podaci tog istraživanja, provedenog u svibnju i lipnju na uzorku od tisuću ispitanika, pokazali su da uvođenje eura u Hrvatskoj podržava 56 posto građana. Riječ je o znatnom porastu u odnosu na prošlu godinu kada je uvođenje eura podupiralo manje od polovine ispitanika, odnosno njih 49 posto.

 

U 2020. podrška uvođenju eura najveća je u posljednjih sedam godina 

Također, u 2020. godini u Hrvatskoj prvi put u nekoliko godina bilježimo podršku uvođenju eura koja je veća od 50 posto. Posljednji put potporu uvođenju eura iznad 50 posto ispitanika imali smo, prema podacima Eurobarometra, 2017. godine kada se za uvođenje eura u anketi izjasnilo 52 posto građana. 

Inače, potpora uvođenju eura od 56 posto ispitanika najveća je, pokazuju podaci Eurobarometra, u posljednjih sedam godina. Najbliža toj brojci, naime, bila je 2014. godina – dakle, godina neposredno nakon ulaska u EU – kada je uvođenje eura podupiralo 55 posto ispitanika u Hrvatskoj. 

Vujčić: Ljudima je postalo jasnije da je u krizi bolje biti u eurozoni

Rast podrške uvođenju eura u Hrvatskoj u vjerojatno najtežoj godini od stjecanja neovisnosti u središnjoj banci objašnjavaju rastom svijesti građana o koristima članstva u eurozoni, ali i time da iskustvo drugih zemalja pokazuje rast podrške euru neposredno prije i nakon uvođenja jedinstvene europske valute u njihov novčani krvotok.

“Građanima je postalo jasnije da je u uvjetima krize lakše biti u eurozoni i računati na kredibilnost koja iz toga proizlazi”, kratko je za Index prokomentirao guverner HNB-a Boris Vujčić. 

Analitičari kažu da je građanima jasno da nas čekaju teška vremena te u euru vide sigurnosno sidro

Slične poruke stižu i od neovisnih ekonomista. Oni podsjećaju da je Hrvatska već ionako “eurizirana”, pa je i “službena” zamjena kune eurom u takvoj situaciji logičan korak naprijed. 

“Građani su na iskustvu susjedne Slovenije vidjeli kakve su koristi od članstva u eurozoni u koronakrizi. Pomoć Europske središnje banke Sloveniji je olakšala poziciju u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa. Može se reći da se članstvo u eurozoni pokazalo kao svojevrsni sigurnosni kišobran, svakako bolji od onog koji mi imamo, budući da je Slovenija i u EU i u eurozoni, a mi smo još uvijek samo u EU”, ocjenjuje za Index makroekonomist Goran Šaravanja. 

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da su se građani u koronakrizi više počeli okretati EU i eurozoni. 

“Sve veći broj ljudi shvaća da nas čeka teško razdoblje i spas vidi u novcu EU kojim će se pokretati investicije i očuvati radna mjesta. Ljudi shvaćaju da bi Hrvatska bez europskog novca bila u jako teškoj situaciji. Naravno, taj novac bismo dobili i bez uvođenja eura, ali kod dijela ljudi jača i podrška uvođenju eura. Raste i svijest da je članstvo u eurozoni sigurnosno sidro, nešto na što ćemo se moći osloniti u budućnosti kada se opet suočimo s krizom”, kaže za Index Lovrinčević. 

Već računamo, štedimo i zadužujemo se u eurima iako još nismo u eurozoni 

Šaravanja ističe i da će Hrvatska imati koristi od uvođenja eura, kao što će joj koristiti i članstvo u Schengenu kada uđe i u taj blok. 

“Hrvatska je već sada ‘najeuriziranija’ od svih članica EU koje još nisu uvele euro. Mi smo se još 60-ih godina prošlog stoljeća odlučili za štednju u njemačkim markama, a danas većinom štedimo i zadužujemo se u eurima, a u eurima računamo i brojne stavke poput stanarine ili iznajmljivanja apartmana. I najveći dio turista nam dolazi iz članica eurozone. Kada uvedemo euro, nestat će i trošak konverzije valuta, što će smanjiti troškove tvrtkama. Dodatno smanjenje troškova gospodarstvu će donijeti i članstvo u Schengenu. Nakon uvođenja eura može se očekivati i smanjenje kamatnih stopa”, poručuje Šaravanja. 

Napominje i kako će članstvo u eurozoni i Schengenu ojačati i političku poziciju Hrvatske. To je, kaže, bitno i za nas i za EU, s obzirom na blizinu nestabilnog zapadnobalkanskog susjedstva kojem je članstvo u EU još na dugom štapu. 

Hrvatsko društvo je oštro podijeljeno oko eura

Ipak, velik broj hrvatskih građana ne daje bezuvjetni blagoslov uvođenju eura. Upravo suprotno, kako pokazuju i rezultati Eurobarometrovih anketa, hrvatsko društvo ostaje prilično oštro podijeljeno na zagovornike i protivnike uvođenja jedinstvene europske valute. U pojedinim smo godinama imali čak i više protivnika uvođenja eura nego zagovornika. 

Glavne prepreke uvođenju eura za mnoge su hrvatske građane, pokazuje istraživanje Eurobarometra, strah od zaokruživanja cijena, naravno na više, te od pada životnog standarda. Taj je strah u Hrvatskoj među najvećima u članicama EU koje bi prije ili kasnije trebale uvesti euro, koje je anketa Eurobarometra također zahvatila. Veći strah od poskupljenja uzrokovanih uvođenjem eura pokazuju jedino ispitanici u Bugarskoj. Također, gotovo polovica ispitanika u Hrvatskoj strahuje da će pristupanje europodručju značiti i gubitak ekonomskog suvereniteta, ali i identiteta zemlje.

Strah od eura uglavnom se odnosi na strah od rasta cijena, kao i na bojazan od gubitka suvereniteta 

Istraživanje koje je u ožujku radio Ipsos također pokazuje da među velikim dijelom hrvatskih građana postoji strah od eura. U tom istraživanju, čije je rezultate također objavio HNB, podršku uvođenju eura dalo je 41 posto ispitanika, dok je 31 posto anketiranih dalo uvjetnu podršku uvođenju eura. Većina “uvjetnih” kazala je da bi uvođenje jedinstvene europske valute podržala uz uvjet zadržavanja životnog standarda na istoj razini ili njegova poboljšanja, a dio ispitanika podržao bi euro uz uvjet da nova valuta donese perspektive jačeg rasta gospodarstva, dok dio traži da ih se bolje informira o cijelom procesu. Protiv uvođenja eura u tom je istraživanju bilo 18 posto ispitanika, dok 10 posto njih nije imalo jasan stav o euru u Hrvatskoj. 

Analitičari, međutim, smatraju da su ti strahovi u javnosti preuveličani, a neki i nerealni. Ekonomski suverenitet, primjerice, u današnjem, globaliziranom svijetu relativan je pojam, s obzirom na to da su se i puno veće i bogatije države od Hrvatske integrirale u političke i ekonomske blokove. Isto tako upozoravaju i da hrvatska ekonomska politika već i sada, s obzirom na stupanj eurizacije i članstvo u EU, ima znatno sužen manevarski prostor.

Zaokruživanja cijena će i u Hrvatskoj biti, ali…

Smatraju i da je pretjeran strah od rasta cijena kao posljedice uvođenja eura, no upozoravaju da će i to u velikoj mjeri ovisiti o ponašanju samih potrošača. Naime, cijene će prije uvođenja eura biti iskazane i u kunama i u eurima, pa će i sami potrošači imati prilike uspoređivati ih. Na samim je potrošačima, dodaju, da “kazne” poduzetnika koji će povećati cijene tako što će robu i usluge kupovati kod onog koji nije poskupio robu i usluge koje prodaje. 

Unatoč tome, i u Hrvatskoj se, kao što je to bio slučaj i u drugim zemljama koje su uvodile euro, može očekivati da će biti pokušaja zaokruživanja cijena. No ekonomisti kažu da se to ne bi trebalo događati u velikoj mjeri, a još manje da bi trebalo postati pravilo. Tim više što će Hrvatska euro uvoditi u uvjetima u kojima će se još osjećati posljedice koronakrize.

“Iskustva drugih zemalja pokazuju da su se zaokruživale uglavnom cijene usluga, poput onih u kafićima i restoranima te kod frizera, ali da je to ipak bilo u maloj mjeri. Utjecaj toga na inflaciju iznosio je manje od 0.2 posto. Ako se tako nešto i dogodi, onda će to biti samo jednokratno povećanje”, ističe Lovrinčević. 

Prostor za poskupljenja u Hrvatskoj, koju je opustošila koronakriza, je mali

Upozorava i kako prostora za značajniji rast cijena u Hrvatskoj sada, a i u doglednoj budućnosti, nema. Naravno, pod pretpostavkom da se ne dogodi neki novi naftni ili sličan šok, na što Hrvatska ne može utjecati. 

“Oporavak od koronakrize će biti spor, potrošnja je razmjerno mala, a zalihe kod trgovaca su velike. Tu nema prostora za neki zamjetniji rast cijena, osim ako dođe do nekog novog šoka. Uostalom, na tržištu postoji i konkurencija. Ne zaboravimo i da se suočavamo s padom standarda zbog koronakrize, od čega ćemo se još dugo oporavljati”, naglašava Lovrinčević. 

Šaravanja, pak, smatra da bi uvođenjem eura cijene dijela proizvoda mogle čak i pasti, i to zbog poboljšanja uvjeta poslovanja koje će hrvatskim tvrtkama donijeti članstvo u eurozoni. To bi, ističe, prije svega trebala posljedica nestanka troškova konverzije, jeftinijeg financiranja i veće transparentnosti. 

U vladi i HNB-u kažu da Hrvatska uvodi euro 2023., ekonomisti kažu da je to malo vjerojatno

Na kraju, otvorenim ostaje i pitanje kada će Hrvatska uvesti euro. U HNB-u i vladi i dalje se drže ciljanog termina ulaska 1. siječnja 2023. godine, ali stručnjaci upozoravaju da će taj cilj biti teško ostvariti, s obzirom na pustoš koju je koronakriza ostavila u javnim financijama. Osim toga, Hrvatska kaska za drugima u provedbi reformi. 

“Drugi udar pandemije vrlo je jak i odgodio je oporavak barem za šest mjeseci. Posljedica koronakrize je velik fiskalni deficit i rast javnoga duga, a oporavak će teći sporo. Stoga mislim da je 2024. godina puno realniji termin ulaska u eurozonu”, zaključuje Lovrinčević. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.