in

Šire se lažni mailovi o primitku pošiljke, iz MUP-a savjetuju kako se zaštititi

POSLJEDNJIH dana sve više se šire lažni mailovi o, primjerice, primitku pošiljke koju treba preuzeti nakon određene novčane uplate. Ovo je doba u kojemu se i u normalnim okolnostima mnogo više naručuje preko interneta nego u ostatku godine, a pogotovo sada tijekom epidemije i raznih mjera koje se odnose na trgovine.

Dragan Marić iz Službe kibernetičke sigurnosti MUP-a danas je u HRT-ovoj emisiji Studio 4 rekao da se svake godine u blagdansko vrijeme zaprima veći broj prijava građana o računalnim prevarama ili otuđenim osobnim podacima. Najčešće se radi o tzv. phishing-prevarama, odnosno prevarama putem online šopinga.

“Svatko imalo obučen može naći na internetu uputstva za izradu web-stranica koje su dizajnirane gotovo identično kao i sami originalni web-shopovi”, rekao je Marić.

Oprez s nenajavljenim pošiljkama

Građanima savjetuje da provjere mail adresu s koje je pristigla obavijest. Trebaju procijeniti očekuju li uopće komunikaciju s nekom web-trgovinom, jesu li trgovali s njom… Sam naziv domene s koje je upućen mail upućuje je li originalan ili lažan jer originalni web-shopovi imaju svoje domene koje su lako provjerljive, dok neki lažni web-shopovi upućuju takve mailove s nepoznatih, manje poznatih ili lažnih servisa.

“Samom usporedbom mail-adresa u, recimo, određenom ‘headeru’ može se utvrditi radi li se o lažnom mailu ili o stvarnoj web-trgovini. Ali i sami građani, ako su već obavljali neku kupovinu preko interneta, znaju očekuju li da će pristići takva pošiljka ili obavijest od samog trgovca. Ako je neka nenajavljena, nepoznata, s linkom koji vas vodi na neku novu stranicu, potpuno nepoznatu, neprovjerenu, nesigurnu, naravno da je preporuka da se nikad ne ide na takve stranice”, upozorio je Marić.

Građani ne trebaju ostvarivati nikakvu komunikaciju s počiniteljima, a ako smatraju da su oštećeni, mogu prijaviti takva djela policiji. Međutim, naglasio je Marić, građanima se savjetuje da se prvo obrate banci i ondje prijave da su bili žrtve prevare jer banka ima određeni prostor i vrijeme za zaustavljanje neke transakcije.

Kako se zaštititi?

Tvrtkama se savjetuje da donesu svoje regulatorne mehanizme kako bi spriječile prevare – da educiraju djelatnike o pojavnim oblicima i mogućnostima takvih vrsta prevara, kao i da se uvedu višefaktorske autorizacije izvršenja plaćanja – od samog računovodstva pa do izvršnih direktora koji moraju verificirati svaku veću transakciju, pogotovo na račun izvan RH.

Kako je rekao Marić, ako se radi o stranim počiniteljima, pravda je malo sporija, ali često na kraju i dostižna.

“Kanalima međunarodne policijske suradnje podaci se kako ustupaju tako i zaprimaju o stranim počiniteljima te oni u konačnici u određenom dijelu budu identificirani i procesuirani”, rekao je Marić.

Između ostalog preporučio je redovito ažuriranje antivirusnih sustava i internetskih preglednika, korištenje provjerenih web-trgovina, kao i zaporke koje su kompleksne, višesložne te različite za različite servise.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?